U Vukovaru održano komemorativno okupljanje u spomen na ubijene i nestale u “Oluji”

U organizaciji Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije i Zajedničkog veća opština danas je u Vukovaru održano komemorativno okupljanje u spomen na ubijene i nestale tokom i nakon akcije “Oluja” 1995. godine. Parastos je u Sabornoj crkvi svetog oca Nikolaja služio episkop osečkopoljski i baranjski gospodin Heruvim uz sasluženje područnog sveštenstva.

– Velika je ovo tuga koja se desila na prostorima Hrvatske i puno je žrtava koji su nevino postradali u akciji “Oluja” i velika je potreba da se svih tih ljudi sećamo, ali ne samo u danima kad se ona desila i kad se saborno svi okupljamo i kad činimo pomen i parastos, već da to sećanje na žrtvu nepresano bude ukorenjeno u biću našeg naroda jer je to ono što će nas kao narod učiniti da shvatimo svoju žrtvu, da shvatimo svoj način postojanja na ovim prostorima, koji ni u kom slučaju nikad nije bio lak. Uvek je bio prostor mučeničkog stradanja našeg naroda na ovim prostorima. Svi trebamo shvatiti da je sve to velika muka i žrtva. Ljudi koji su postradali od 1991. do 1995. godine trebaju večno biti u našem sećanju, trebamo večno da ih pominjemo i da se molimo za njih Bogu – rekao je ovom prilikom episkop osečkopoljski i baranjski gospodin Heruvim.

Nakon minuta ćutanja kojim je odata počast svim poginulima, 15. Izjavu sećanja na sve žrtve, stradale i proterane Srbe sa svojih ognjišta Srpskog narodnog veća, u Srpskom domu u Vukovaru, pročitala je zamenica predsednika Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije Vesna Vujić.

Petnaestu Izjavu sećanja prenosimo u celosti:

“27. godišnjica VRO “Oluja” za nas je prilika da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995.

Za nas je to također prilika da se prisjetimo i sa javnošću podijelimo sjećanje na stradanje Srba za vrijeme i nakon VRO “Oluja”, njihov historijski egzodus, masovno uništavanje njihove imovine i ubijanje mnogih koji su ostali u svojim kućama. Od čega se njihovi historijski zavičaji do danas nisu oporavili i teško da će se oporaviti. A zbog toga nema ni osjećaja javne odgovornosti ni odgovornosti onih koji su za to pojedinačno odgovorni.

Za nas je to i ove godine prilika, možda više nego li prethodnih godina, da progovorimo protiv toga da se obilježavanje VRO “Oluja” i obilježavanje egzodusa Srba koje je ona prouzrokovala pretvara u nastavak ratovanja i onemogućavanje suočavanja sa svim njegovim posljedicama. Da progovorimo protiv političke upotrebe i zloupotrebe stradanja. Da se bilo ratnike bilo stradalnike još jednom pretvara u sredstva za širenje mržnje i netolerancije.

Ovo je za nas i prilika da pozovemo vlasti i u Zagrebu i u Beogradu da se posvete rješavanju pitanja nestalih na takav način da razvijaju javnu svijest da je to zajednička obaveza. Ne samo obaveza Beograda niti samo obaveza Zagreba. Bar zbog jednog razloga: od 1800 nestalih koji se još traže približno je podjednak broj Hrvata i Srba. Jer jedino se tako mogu smanjiti ratne traume.

Prilika je da pozovemo vlasti u Beogradu i Zagrebu i da se vrate suradnji u pitanjima za ratne zločine, jer to je njihova obaveza kao članica UN-a i njihova obaveza bilo kao članice EU ili kandidatkinje za članstvo. Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost bilo pravednost sudskih postupaka.

Na kraju, nakon 27 godina od završetka rata trebali bismo biti mnogo više posvećeniji miru nego li ratu. Trebali bismo imati više empatije za stradanje drugog, za stradanje našeg susjeda. Svakako više od slavljenja pobjeda ili žalovanja stradanja u kojima nerijetko i slavljenja i žalovanja ostaju bez potrebnog dostojanstva sjećanja i opće političke dobrobiti.”

Uz predstavnike županijskog Veća srpske nacionalne manjine i Zajedničkog veća opština komemoraciji u Vukovaru prisustvovali su i saboraska zastupnica Dragana Jeckov i zamenik vukovarsko-sremskog župana Srđan Jeremić.

S.M.