16. February 2025.

RADIO BOROVO 100.7 FM

Prijatelj u svakoj kući

SNV I SDSS: Predstavljeno istraživanje o zastupljenosti Srba u telima državne uprave, pravosuđu i policiji

Srpsko narodno veće (SNV) i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) predstavili su rezultate istraživanja o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina, s naglaskom na Srbe, u telima državne uprave, pravosuđu i policiji.

Kako je objasnio Saša Milošević, generalni sekretar SNV-a, s istraživanjem se započelo pre pet godina, kada su SNV i SDSS odlučili ispitati brojne žalbe sunarodnika koji nisu mogli dobiti posao, mada su imali potrebne uslove.

– Tada smo zaključili da trebamo proveriti te navode i koliko je moguće stručno ih prikazati te na osnovu njih graditi politike, nastupe i zahteve srpskih organizacija – rekao je Milošević. Podsetio je da je prvo istraživanje o participaciji u onim institucijama, kojima se člankom 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina garantuje proporcionalno zapošljavanje u telima državne uprave, pravosuđu i policiji napravljeno neposredno pred ulazak Hrvatske u EU.

– Tadašnji rezultati su bili poražavajući pa je naslov Biltena SNV-a “Neostvarena prava i promašene politike”, u kojem smo objavili rezultate, dobro sažeo naše nalaze. Potezi vlasti koji su participaciju trebali omogućiti su nedostatni i po našoj su oceni tek bili motivisani ispunjavanjem obaveza iz pristupnih pregovora za ulazak u EU, preciznije, fingiranjem da se te obaveze ispunjavaju, a ne stvarnom željom da se pripadnicima manjina omogući učešće u javnom životu – kazao je Milošević. 

Dodao je da novo istraživanje dokazuje da napretka i dalje nema.

– I dalje nismo pripušteni u razne urede državne uprave, u ministarstva, a postoje i cele grane države u kojima su vrata za nas i dalje zatvorena. U nekim područjima situacija je i gora nego ranije – rekao je Milošević.

Ljubomir Mikić, autor istraživanja, kazao je da je jedna od ideja bilo dokazati u kojoj je meri članstvo u EU doprinelo ostvarivanju prava nacionalnih manjina, pre svega Srba, na zapošljavanje. Objasnio je da su analizirani podaci dobijeni od nadležnih tela te da je deo njih crpljen iz izveštaja o provođenju Ustavnog zakona koji Vlada jednom godišnje podnosi Saboru. Podsetio je da su podaci komparirani u odnosu na poslednji popis stanovništva iz 2011. godine u kojem se navodi da u Republici Hrvatskoj živi 7,67 % pripadnika nacionalnih manjina, od čega 4,36 % Srba.

– Podaci pokazuju da su na dan 31.12.2016. nacionalne manjine u telima državne uprave činile 3,46 %, a pripadnici srpske manjine 2,22 %. Već iz ovih podataka vidimo da je podzastupljenost značajna, odnosno da su pripadnici manjina zastupljeni s manje od 50 % od udela koji čine u stanovništvu, dok je kod pripadnika srpske zajednice taj udeo nešto veći od 50 odsto. Radi usporedbe, 31.12.2013., dakle tri godine ranije, ukupan udeo zaposlenih manjina je bio 3,51, a Srba 2,38 % – rekao je Mikić.

Autor istraživanja je podsetio da je 2011. donesen dugoročni Akcijski plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u telima državne uprave. On je donesen u okviru Akcijskog plana za unapređenje provođenja Ustavnog zakona, koji je stupio na snagu u okviru pregovora s EU-om.

– Kao država, odnosno društvo, time smo sebi postavili ambiciozan cilj da udeo pripadnika manjina u telima državne uprave dosegne 5,5 odsto, ali kao što naše istraživanje pokazuje, ostali smo daleko od zacrtanog cilja – zaključio je Mikić.

Istraživanje, koja je objavljeno u najnovijem broju Biltena SNV-a, dokazuje da nacionalne manjine čine 3,24 % zaposlenih u ministarstvima, od čega su njih 2,14 % Srbi. Zastupljenost manjina u središnjim državnim uredima iznosi 2,77, od čega su 2,31 odsto Srbi, dok u državnim upravnim organizacijama radi 4,22 odsto manjina, odnosno 2,39 odsto Srba.

– Zastupljenost manjina u uredima državne uprave u županijama je zanimljiva jer bi zastupljenost manjina, uključujući i srpsku, trebala odražavati udeo prema zastupljenosti stanovništva u toj jedinici. Istraživanje pokazuje da taj udeo u sedam županija približno odgovara propisanom te da su Srbi nadzastupljeni u uredima tri županije u kojima učestvuju s relativno malim udelom stanovnika, a značajan nesrazmer vidljiv je u značajnom broju županija – rekao je Mikić.

Naveo je i najradikalnije primere: u Sisačko-moslavačkoj županiji zaposleno je 1,60 odsto Srba iako u ukupnom stanovništvu čine 12,18 %, u Ličko-senjskoj županiji 4,17, iako ih je ukupno 13,65 odsto, dok je u uredima državne uprave Šibensko-kninske županije zaposleno njih 3,26, iako čine 10,53 odsto stanovništva te županije.

Poseban naglasak je stavljen na zastupljenost u MUP-u, odnosno u policiji, što je izrazito važno za povratnička područja. Godine 2008. je Srba u policiji bilo 3,13 odsto, da bi u aprilu 2017. bilo njih 2,51 odsto. Vidljiv je značajan trend smanjenja. Tako je u PU ličko-senjskoj zaposleno 1,86 Srba, a u stanovništvu ih je 13,65 odsto. U Sisačko-moslavačkoj ih je 1,01, a u stanovništvu županije 12,18 odsto – rekao je on.

Analizirani podaci pokazuju da je u šestogodišnjem periodu do najvećeg pada zastupljenosti Srba došlo u dvije policije usprave: u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-sremskoj županiji, u kojima Srbi čine 7,76, odnosno 15,50 odsto stanovništva. Udeo Srba u PU osječko-baranjskoj je s 10,36, koliko je iznosio 2011., pao na svega 1,58 odsto, dok je u PU Vukovarsko-sremskoj on nekada iznosio 11,95, a šest godina kasnije 3,60 odsto. Ovakav drastičan pad objašnjen je činjenicom da je deo nekadašnjih zaposlenih otišao u penziju te da na njihovo mesto nisu došli novi radnici srpske nacionalnosti.

Mikić je objasnio da su te dve policijske uprave zanimljive jer se pravo na zapošljavanje ostvaruje i temeljem stečenih prava, odnosno prava koja su pripadnici srpske zajednice stekli na području koje je bilo obuhvaćeno mirnom reintegracijom.

Boris Milošević, saborski zastupnik SDSS-a, podsetio je da se manjinama ravnopravnost jamči Ustavom, kao i da je RH različitim međunarodnim konvencijama i vlastitim zakonima preuzela obavezu da osigura zastupljenost u zapošljavanju svim pripadnicima manjina, pa tako i Srbima.

– Reč je o međunarodnoj, ali i domaćoj zadaći. Nažalost, to je pravo pre svega osigurano putem instituta prednosti pri zapošljavanju koji u javnosti ima negativnu konotaciju. Da se taj institut dovodi do apsurda, pokazuje izveštaj pučke pravobraniteljice za 2016. u kojem se navodi da njen ured zaprima pritužbe pripadnika većinskog naroda koji pravo prednosti pri zapošljavanju doživljavaju kao pretnju i diskriminaciju – rekao je Milošević.

Objasnio je da se zapravo radi o afirmativnoj meri koja pripadnicima manjina jamči prednost samo ukoliko ispune uslove za radno mesto i ako su postigli najbolji rezultat na testiranju.

– SNV i SDSS su tokom istraživanja došli do podatka da se u 2016. na to pravo u telima državne uprave pozvalo ukupno 104 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 18 Srba te da je na osnovu tog prava zaposleno svega 11 pripadnika manjina.

Milošević je kazao kako predstavljeno istraživanje dokazuje da je potrebno preduzeti nove korake kako bi se zaustavio trend opadanja pripadnika nacionalnih manjina u telima državne uprave.

– Naši predlozi će ići prema tome da se počne pratiti primena instituta prava prednosti kako bi videli sve njegove manjkavosti i da se možda u budućnosti predloži njegova revizija. Predložićemo da se zastupljenost osim u državnoj upravi počne pratiti i u širem javnom sektoru kao što su školstvo, zdravstvo, trgovačka društva u vlasništvu države i lokalne samouprave, kako bi se videlo imali li diskriminatornog postupanja prema manjinama, a predložit ćemo i na novi plan zapošljavanja koji bi bio realniji. Nama nije cilj da manjine zapošljavamo po nacionalom ključu, već da trend podzastupljenosti pokušamo korigovati – zaključio je on.

Radio Borovo | Newsphere by AF themes.