U organizaciji Aktiva žena SDSS-a Vukovarsko-sremske županije u Borovu je proteklog vikenda obeležen Međunarodni dan seoskih žena – 15. oktobar. Manifestacija je održana u subotu uveče, u sali dečjeg vrtića u Borovu, uz učešće aktiva i udruženja žena iz opština Borovo, Negoslavci i Trpinja, Grada Vukovara, Sremskih Laza te gošći iz Osječko-baranjske županije, iz Dalja, Bolmana i Kneževih Vinograda.
Uz prodajnu izložbu ručnih radova i drugih rukotvorina, tradicionalnih jela i prezentaciju narodnih običaja, upriličen je i prigodan kulturno-zabavni program, u kojem su učestvovali tamburaška i dramska sekcija KUD-a “Branislav Nušić” iz Borova, Ženska pevačka grupa iz Darde i Plesna grupa “Venera” iz Borova naselja.
Posle pozdravnih reči potpredsednice Aktiva žena SDSS-a RH Dragane Jeckov i predsednice Aktiva žena SDSS-a Vukovarsko-sremske županije Dragane Bošnjak, kroz tematske štandove posetioce programa provela je potpredsednica borovskog Aktiva Radmila Latas, u ulozi voditeljke programa.
I ove godine Aktiv žena SDSS-a Vukovarsko-sremske županije sa sponzorima nagradio je nekoliko najspretnijih i najsrećnijih učesnica manifestacije, srebrnom narukvicom, naušnicama, večerom za dvoje i drugim prigodnim nagradama, koje je nagrađenim ženama uručio predsednik SDSS-a dr Vojislav Stanimirović.
Potpredsednica Aktiva žena SDSS-a Republike Hrvatske Dragana Jeckov u izjavi medijima osvrnula se na nezavidan položaj žena sa sela, posebno pripadnica nacionalnih manjina.
“Jedan od osnovnih zadataka Aktiva žena SDSS-a Republike Hrvatske je da se aktuelizuje položaj žena, ne samo na selima, već i uopšte pripadnica srpske nacionalne manjine. Žene se susreću s raznim oblicima diskriminacije, kod nasleđivanja, u radno-pravnim postupcima, a posebno kod roditeljstva, odnosno zbog težeg zapošljavanja trudnica i žena koje planiraju trudnoću. Sve su to problemi koji se tiču položaja žena u Republici Hrvatskoj, međutim, kada su u pitanju pripadnice srpske nacionalne manjine, koje su često diskriminisane i unutar svoje manjinske zajednice, ti problemi su, nažalost, još intenzivniji” kaže ova diplomirana pravnica iz Negoslavaca i sekretarka Zajedničkog veća opština.
Međunarodni dan žena sa sela ustanovljen je na 4. Svetskoj konferenciji žena UN-a u Pekingu 1995. godine, kako bi se osvestio doprinos seoskih žena u obezbeđivanju hrane i razvoju ruralnih područja. Pored toga što su hraniteljke, seoske žene su i čuvarice tradicije i običaja. Iako je njihov doprinos od vitalnog značaja za društvo, on je i dalje često potcenjen i nepriznat.
Ova manifestacija se u organizaciji Aktiva žena SDSS-a VSŽ održava treću godinu zaredom. Nakon Vukovara i Ostrova, domaćice ovogodišnjeg programa bile su članice Aktiva žena SDSS-a opštine Borovo, koji se predstavio običajem ženskih obrednih povorki Kraljica, tradicionalnim i makrobiotičkim specijalitetima i sapunima iz kućne radinosti Mirjane Čupić.
“Vidim da su naše žene snalažljive i aktivne, da izrađuju divne stvari i da zaista predstavljaju ta tri stuba porodice. Mislim da svako ko želi biti pošten priznaje rad žena i da se njihov doprinos ne može osporiti. Žene stižu na sve strane, u kući, na poslu, u politici … Žene su majke, domaćice, uspešne u svom poslu. Žene bi trebale svaki dan posvetiti sebi, a ne samo nekoliko dana godišnje” kaže Čupićeva.
Predsednica borovskog Aktiva Senka Romić najavila je i planirane aktivnosti do kraja godine.
“Planiramo održati dve radionice, makrobiotičke kuhinje koju bi održala Milijana Mitrović iz Borova i izrade sapuna u kućnoj radinosti naše sumeštanke Mirjane Čupić” kaže Romićeva. Ženama sa sela poručila je da se bore za svoj položaj u društvu, obrazuju, budu istrajne i da se aktivnije uključe u život svoje lokalne zajednice.